kako-da-koristim-ovo-pravo-ilustracija

Kako da koristim ovo svoje pravo? Štampa

I pored Zakona koji štite sva prava, pa i ovo, ona će ostati „mrtvo slovo na papiru" ukoliko ih ljudi ne koriste, ne traže, ne praktikuju, ne čuvaju. Primena prava snažno je oružje u rukama malog čoveka i pojedinca da promeni društvo i ljude na bolje. Da bi to moglo da se desi, potrebno je da svi budu „naoružani" znanjem o tom svom pravu i da ga koriste.

Svako pravo i obaveza koji su uređeni zakonom imaju jasnu proceduru kako se sprovode i šta bi trebalo da rade sve strane. Informacije od javnog značaja  koje se tiču tebe lično, tvojih vršnjaka i vršnjakinja, ljudi iz tvoje opštine ili svih ljudi u državi Srbiji, možeš dobiti tako što ćeš slediti određenu proceduru u nekoliko koraka:

1. korak
Obrati se instituciji (organu javne vlasti) koja je odgovorna za traženu informaciju ...

2. korak
Sačekaj (malo)...

3. korak
Nije mi stigla informacija?!...

4. korak
Obrati se Povereniku za informacije i sačekaj?...

5. korak
Napiši Žalbu...

6. korak
Šta ako ni tada ne dobijem informaciju?...

 

Kad budeš tražio/la informacije, prati sledeće korake:

1. Korak

Obrati se instituciji (organu javne vlasti) koja je odgovorna za traženu informaciju.

A. Pronađi adresu institucije koja je odgovorna za traženu informaciju. Kao što smo rekli, to je institucija koja raspolaže i/ili kontroliše podatke koji su ti potrebni.

B. Kako sročiti zahtev? Tvoj zahtev trebalo bi da jasno ukaže na informaciju koju tražiš. Neka bude što jasniji. Ako organ javne vlasti nije siguran šta želiš, onda će službenici tog organa morati da te pitaju za dodatna objašnjenja. Gde god je moguće, svoj iskaz formuliši kao zahtev za određenom informacijom, a ne kao otvoreno, načelno pitanje. Ako tvoje pitanje počinje sa „Šta?" ili „Koliko?", verovatnije ćeš dobiti konkretan odgovor nego ako ga započeš sa „zašto?".

V. Koristi jednostavan, učtiv jezik; imaj na umu da je tvoj cilj da dobiješ informaciju.

G. U svom zahtevu ne moraš da navedeš kako izgleda dokument ili u kom mediju je zabeležena infromacija (da li je to štampani dokument, slika, video zapis...)

D. Naglasi kako želiš da dobiješ informaciju, na primer, elektronski ili kao štampanu kopiju, ako je na raspolaganju. U nekim slučajevima tvoj će zahtev biti obiman ili zahtevan, pa može podrazumevati i troškove fotokopiranja ili snimanja.

Đ. Napravi kopiju onoga što pošalješ i napiši datum kad si poslao/la. Ako šalješ poštom, možeš da dobiješ potvrdu o slanju ili čak da šalješ sa povratnicom (koja će ti biti dokaz datuma kada je organ primio pošiljku). U svakom slučaju, sačuvaj potvrdu pošte ili mejl kao dokaz kada je pošiljka poslata. Obrati pažnju ...

E. Pomeni svoje pravo na informaciju: ovo se preporučuje, jer pokazuje da znaš svoja zakonska prava i verovatno je da to može da podstakne organ javne vlasti da korektno i prema Zakonu reaguje na tvoj zahtev.

Ž. Zapamti: Tvoje pravo uključuje da ne moraš da kažeš zašto želiš informacije, niti da odgovoriš na pitanja o razlogu tvog zahteva za informacijom, niti da objašnjavaš šta ćeš učiniti dalje sa informacijom.

Z. Zapamti: Podnošenje zahteva za informacijom mora biti besplatno, za podnošenje zahteva ne treba platiti nikakvu administrativnu taksu, ali institucija ima pravo da traži da nadoknadi nužne troškove dostavljanja informacije (kopiranja i slanja poštom) zanimljivosti

Za sastavljanje zahteva može ti pomoći i Formular za pisanje zahteva za informacijama koji možeš pogledati ovde.

vrh

 

2. korak – Sačekaj (malo)

Koliko vremena treba da čekaš odgovor?

Budi strpljiv/a narednih 15 dana! Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja kaže da je organ vlasti dužan da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema informacije, tražioca obavesti o posedovanju informacije (da li je ima ili nema), da stavi na uvid dokument koji sadrži traženu informaciju, ili da izda ili pošalje kopiju tog dokumenta ili da, ako nema informaciju, a zna gde je ima, uputi gde je treba dalje tražiti.

Ukoliko tražiš informaciju koja je važna, za koju se može pretpostaviti da je od značaja za zaštitu slobode ili života nekog lica, odnosno za ugrožavanje ili zaštitu zdravlja stanovništva i životne sredine, onda je taj rok još kraći i iznosi 48 sati.

Ako tražiš puno informacija primer i institucija ne moža da stigne da ih za 15 dana pronađe, izdvoji iz sve dokumentacije, kopira i pošalje, onda, po Zakonu, može da traži da produži rok. O tome institucija mora odmah da te obavesti, a rok ne može biti duži od 40 dana od kad si podneo/la zahtev.

vrh

 

3. korak - Nije mi stigla informacija?!

Može se desiti nekoliko situacija:

  • Ako dobiješ deo informacija koji si tražio/la (ali ne i formalno odbijanje), to se zove „nepotpun odgovor".
  • Može biti da organ negira da ima traženu informaciju.
  • Može da ti se odobri delimičan pristup, a deo informacija ostane zadržan na osnovu izuzetaka u kojima se uskraćuje pravo na slobodan pristup informacijama.
  • Da dobiješ odgovor u kome je uskraćen pristup za sve informacije ili dokumenta koje si tražio/la.
  • Ako ne dobiješ nikakav odgovor, to je takozvano „ćutanje uprave" ili „nemo odbijanje".
  • Da dobiješ željenu informaciju, ali dobiješ uputstvo da je informacija već negde objavljena (tada institucija nije dužna da izda kopiju dokumenta). To nije sasvim razočaravajuće, jer će ti dati jasnu smernicu gde bi trebalo da informaciju dalje tražiš.

Nemoj dopustiti da te ove situacije razočaraju, već prati sledeći korak.

vrh

 

4. korak - Obrati se Povereniku

Ukoliko informacija ne stigne za 15 dana ili se zahtev odbije rešenjem, onda oni koji traže informaciju mogu da se žale Povereniku za informacije.

Imaj na umu, Poverenik sam nema informacije koje tražiš, ali reaguje kada neki organ javne vlasti odbije da da informaciju i procenjuje da li je takva odluka organa bila opravdana ili ne i zašto.

Pored toga, postoje i organi na čija rešenja se ne treba žaliti Povereniku. Recimo, protiv rešenja Narodne skupštine, predsednika Republike Srbije, Vlade Republike Srbije, Vrhovnog kasacionog suda Srbije, Ustavnog suda i Republičkog javnog tužioca (ako se ta rešenja odnose na postupak u vezi sa pravima na pristup informacijama ili zbog nepostupanja ovih organa po zahtevu). U ovim situacijama, tražilac informacije obraća se Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja.

Da bi Poverenik uopšte započeo procenu odluke organa javne vlasti da uskrati neku informaciju, do njega mora stići Žalba tražioca informacije. Bez toga se ništa neće desiti i možeš ostati nepravično uskraćen/a za svoje pravo na informaciju.

vrh

 

5. korak - Napiši žalbu Povereniku i sačekaj

Da vidiš kako se piše žalba, pogledaj formular koji možeš skinuti ovde.

Obrati pažnju na rokove. Ako žalbu pošalješ suviše rano, na primer pre 15 dana, što je rok instituciji da ti odgovori, Poverenik će morati da odbaci tvoju žalbu.

Kada napišeš žalbu, uputi je Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti (www.poverenik.rs), koji se nalazi u Beogradu. Adresa za prijem pošte je Nemanjina 22-26, 11000 Beograd.

Zapamti: žalba je besplatna!

Kad stigne, tvoja žalba će dobiti poseban broj, na osnovu kojeg ćeš moći da saznaš kako se zove saradnik poverenika koji radi baš na tvom predmetu i sa kojim ćeš moći da se konsultuješ u slučaju potrebe. Kontakt telefon je +381 (0)11 3408900.

Nemoj da te obeshrabri vreme čekanja. Poverenik ima veliki broj predmeta i slučajeva sličnih tvom, a još uvek malo saradnika. Na sajtu Poverenika možeš bliže da se upoznaš sa radom i brojem predmeta.

Kad bude analizirao tvoju Žalbu, Poverenik će doneti rešenje kojim može da:

• odbaci žalbu (npr. ako si je podneo/la pre vremena ili ako si zahtev za informaciju podneo/la ti, a žalbu neko drugi koga ti nisi formalno ovlastio/la...);

• usvoji žalbu (ovo je najčešći slučaj i tada Poverenik daje rok organu da dostavi informacije onako kako si ti tražio/la), ili

• odbije žalbu (u slučaju da Poverenik smatra da u tom konkretnom slučaju ne treba omogućiti uvid ili dostaviti informacije).

vrh

 

6. korak - A šta ako i tad ne dobijem informacije?!

Iako u većini slučajeva Poverenik naloži organu da dostavi informaciju, postoje situacije kada i Poverenik smatra da u nekom konkretnom slučaju ne treba omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama. U tom slučaju Poverenik donosi rešenje kojim odbija zahtev.

To rešenje mora biti obrazloženo.

Međutim, čak i kad Poverenik smatra da informacija koju si ti tražio/la ne može da ti se da, to nije kraj tvog puta u traženju i dobijanju informacije.

Ako se ne slažeš sa odlukom Poverenika, nemoj da odustaneš! U tom slučaju imaš pravo da podneseš tužbu Upravnom sudu.

Na sajtu Poverenika možeš naći primer za tužbu. Naravno, uvek je dobro da konsultuješ nekog sa iskustvom da ti pomogne.

Nažalost, može se dogoditi i da Poverenik usvoji tvoj zahtev, donese rešenje u tvoju korist i naloži organu da ti omogući pristup, a organ ipak to ne učini. U svakom slučaju, i tada možeš opet da se obratiš Povereniku za pomoć.

vrh